POVIST DALMACIJE, GRBOVI, INFO

Na području današnje Dalmacije je čovjek obitavao već u starije kameno doba šta je potvrđeno arheoloskim nalazima dok su nalazi iz mlađeg kamenog doba još brojniji.

U brončanom i željeznom dobu su na tlu Dalmacije obitavala ilirska plemena (Delmati, Liburni, Daorsi, Plereji, Ardijejci i Narenti ) koja su od IV. stolječa prije krista pomješana sa Keltima.

Dalmatinske Veze s Grčkom počimaju negdje od VII. stolječa prije Krista i postaju jos naglašenije od IV.st. prije Krista kad Grci počimaju pomalo osnivati svoje kolonije večinom na otocima Hvaru, Visu i Korčuli, ali i na kopnu Trogiru i Stobreču

Zbog opasnosti od Grka ilirska su plemena stvorila jedinstvenu drzavu s ardijejskim kraljom Agronom na istocnoj obali Jadrana i uspijela pokoriti grčke kolonije na Jadranu. Kralja Agrona je naslijedila njegova supruga Teuta koja je zaratila s Rimljanima i pretrpjela poraz godine 229. pr. Krista.

Poslije tog događaja Delmati priznaju vlast Rimljana ali se ilirsko-rimske borbe ipak nastavljaju sve do početka prvoga stolječa (9.g.) kad je potpuno slomljen Batonov ustanak. Od 59. pr. Krista, Dalmacija je u sastavu rimske provincije Ilirik a poslije sloma Batona podijeljena na Panoniju i Gornji Ilirik gdje je pripadala Dalmacija.

Kao posebna provincija, od II. st. ustaljuje se ime Dalmacija. Sjedište carskog namjesnika bilo je u današnjem Solinu (Salona) a druga značajna upravna središta bila su u Trogiru ( Tragurium), Skradinu (Scardona), Zadru (Jader), Cavtatu (Epidarius), Ninu (Aenona), Stobreču (Epetion) i Vidu kod Metkoviča (Narona) i druga.

Godine 395. kada je Rimsko carstvo podijeljeno na istočno i zapadno, Dalmacija pripada zapadnom dijelu i u njemu biva sve do njegove propasti poslije čega biva u vlasti Odakra a jedno kratko vrijeme pada pod vlast Gota.

Bizantski car Justinius uspostavlja vlast nad Dalmacijom godine 353. Krajem IV. stolječa bizantski car Mauricije ukljucuje Dalmaciju u egzarhat sa sredistem u Raveni ali ta vlast je kratkotrajna i svodi se samo na nekoliko otoka i gradova.

Do vecih promjena dolazi tek početkom VII. st. u doba slavensko-avarske najezde kada je srušeno mnogo gradova na jadranskoj obali kao Narona, Salona, Epidarius i drugi te Dalmacija gubi dio teritorija pa se svodi na gradove Zadar, Trogir, Split, Dubrovnik, Kotor te otoke Cres, Krk, Vrgada pod imenom Bizantska Dalmacija.

Nastavit će se

Livi povezi

LIPE DALMATINSKE RIČI I PISME